Napadaji migrene mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, a bol može utjecati na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Migrena je primarna glavobolja karakterizirana intenzivnom probadajućom ili puslirajućom boli obično s jedne strane glave i često praćena mučninom, povraćanjem te pretjeranom osjetljivošću na svijetlo i zvuk. Napadaji  migrene mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, a bol može utjecati na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Početak javljanja migrenoznih glavobolja obično je već u djetinjstvu,  adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi uz često pozitivnu obiteljsku anamnezu.

Migrena u svom javljanju može prolaziti kroz nekoliko faza:

  1. Prodromalnu fazu – javlja se jedan do dva dana prije pojave glavobolje, karakterizirana je blagim simptomima koji mogu biti upozorenje nadolazeće migrene (opstipacija, promjene raspoloženja, pojačana žeđ i mokrenje, žudnja za hranom, učestalo zijevanje)
  2. Aura – predstavlja reverzibilne neurološke simptome, koji se javljaju prije ili za vrijeme migrene, najčešće kao vidne smetnje (scintilirajući skotom, slijepe točke, gubitak vida jedne polovine vidnog polja), a rjeđe kao osjetni ispadi u vidu utrnulosti, motorički ispadi i poremećaji govora, vrtoglavice, dvoslika, kriza svijesti. Svaki simptom postupno nastaje, razvija se kroz nekoliko minuta i traje obično oko 20 do 60 minuta.
  3. Glavobolja – obično traje od nekoliko sati do 3 dana, može se javiti rijetko pa i do više puta mjesečno. Tipične karakteristike migrene su: bol lokalizirana s jedne strane glave (no može biti i obostrana), bol pulsirajućeg ili probadajućeg karaktera, osjetljivost na svijetlo, zvuk, a katkada i miris i dodir, mučnina, povraćanje, pogoršanje na fizičku aktivnost.
  4. Postdromna faza – javlja se po završetku napadaja migrene neki se bolesnici mogu osjećati omamljeno, euforično ili osjećati iznendnu kratkotrajnu bolnost pri naglom pokretu glavom.

Postoje brojni čimbenici koji mogu potaknuti nastanak migrenozne glavobolje uključujući: hormonalne promjene kod žena (fluktuacije estrogena tijekom menstruacijskog ciklusa, trudnoća, menopauza, hormonalna terapija), pića (alkohol, kava), osjetni podražaji (jako svijetlo, glasni zvukovi, intenzivni mirisi), promjene spavanja (nedovoljno spavanje, pretjerano dugo spavnje), pretjerana fizička aktivnost, promjene atmosferskih prilika, hrana (neki sirevi, slana i procesuirana hrana).

Uzroci nastanka migrene nisu u potpunosti jasni, no smatra se da važnu ulogu ima kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika. Istraživanja su pokazala da promjene u području moždanog debla te međudjelovanje s trigeminalnim živcem kao i neravnoteža u određenim moždanim tvarima (serotonin, CGRP – „calcitonin gene-related peptide“) sudjeluju u nastanku migrene.

Dijagnozu migrene postavlja neurolog temeljem anamnestičkih podataka te kliničke slike uzimajući u obzir kriterije za postavljanje dijagnoze migrene. Ukoliko se radi o netipičnim, složenim ili iznenadno nastalim simptomima, neurolog će zatražiti i dodatnu dijagnostičku obradu. Pomoć u postavljanju dijagnoze migrene i praćenja daljnjeg tijeka bolesti te odgovora na ordiniranu terapiju ima dnevnik migrene. Stoga se preporučuje da bolesnik pri dolasku neurologu priloži i dnevnik praćenja migrene koji uključuje podatke o broju dana s glavoboljom, trajanju glavobolje,intenzitetu i postojanju popratnih simptoma, lijekovima koje je bolesnik uzeo, postojanju mogućih nuspojava lijekova, čimbenicima koji su mogući okidači glavobolje.

Liječenje migrene usmjereno je na zaustavljanje akutnih simptoma te na prevenciju budućih napadaja migrene. Prema tome razlikujemo:

1/ Lijekove koji olakšavaju glavobolju (akutna ili abortivna terapija): primjenjuju se u akutnom napadaju migrene i najbolje djeluju ukoliko se uzmu kod pojave prvih znakova migrene

  • Analgetici kao što su paracetamol, nesteroidni antireumatici; važno je naglasiti da prekomjerno i predugo uzimanje može izazvati neželjena djelovanja (pogoršanje glavoblje, ulkus i krvarenje iz probavnbog sustava)
  • Triptani koji se primjenjuju u liječenju napadaja migrene jer blokiraju puteve boli u mozgu; upotreba nije sigurna koji ljudi s rizikom od moždanog ili srčanog udara
  • Opiodni lijekovi koji su indicirani kod bolesnika koji je toleriraju druge lijekove za liječenje migrene obzirom da izazivaju ovisnost
  • Lijekovi protiv mučnine kao što su klorpromazin ili metoklopramid koji se uzimaju uz analgetik kod bolesnika koji imaju izraženu mučninu i povraćanje

2/Lijekove koji preveniraju glavobolju liječnik ordinira ukoliko bolesnik ima učestale, dugotrajne i intenzivne glavobolje koje ne reagiraju zadovoljavajuće na terapiju. Redovitim uzimanje preventivne terapije pokušava se smanjiti učestalnost, jačina i trajanje migrena. U tu skupinu spadaju:

  • Lijekovi koji se inače primjenjuju u snižavanju krvnog tlaka uključujući beta-blokatore  i blokatore kalcijevih kanala.
  • Antidepresivne lijekove
  • Antiepileptičke lijekove, najčešće valproat, pregabalin i topiramat
  • CGRP (calcitonin gene-related peptide) monoklonska protutijela koja predstavljaju novi oblik liječenja koji se primjenjuje subkutanom injekcijom jednom mjesečno i pokazuje značajnu učinkovitost kao preventivna terapija migrene
  • Primjena injekcija botulinskog toksina može pridonijeti redukciji javljanja migrena

Kod samog nastupa glavobolje preporuča se leći u zamračenu, tihu prostoriju, zatvoriti oči, staviti hladni oblog na čelo ili zatiljak te pokušati odspavati. Ostali oblici pomoći uključuju različite tehnike opuštanja, održavanje higijene spavanja i redovita prehrana, uzimanje dovoljno tekućine, redovita fizička aktivnost. Svakako je važno voditi dnevnik migrena s ciljem praćenja mogućih provocirajućih čimbenika i učinkovitosti terapije.

U zaključku, migrena predstavlja učestali neurološki poremećaj koji značajno utječe na kvalitetu života. Migrena ostaje neprepoznata i neliječena u oko 50% bolesnika s manje od 50% bolesnika koji zbog migrene konzultiraju liječnika. Ukoliko imate glavobolje, moguće migrene, potrebno je javiti se neurologu koji će utvrditi radi li se o migreni te individualnim prstupom zaplanirati potrebnu dodatnu obradu i liječenje. Daljnjim praćenjem uz danas dostupne lijekove moguće je doprinijeti značajnom poboljšanju kvalitete života.

Ako trebate savjet ili želite ugovoriti svoj termin, DOGOVORITE PREGLED!