Vitamin D je potreban za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.

Ovaj vitamin ima mnoge funkcije uključujući održavanje čvrstoće kostiju optimalnom apsorpcijom kalcija iz hrane. Ako je nedostatan unos kalcija ili je koncentracija vitamina D u organizmu niska, paratireoidne (doštitne) žlijezde mobiliziraju kalcij iz kostiju kako bi se koncentracija kalcija u krvi održavala na normalnoj razini.

Dostatni unos vitamina D sprječava sljedeća stanja:

  • bolesti srca i visok krvni tlak
  • dijabetes
  • infekcije i poremećaje imunog sustava
  • frakture kostiju u starijoj dobi
  • nastanak nekih vrsta karcinoma (crijeva, prostate, dojke)
  • multipla skleroza

Izvori vitamina D:

  1. izlaganje suncu 15-20 minuta tri dana u tjednu
  2. hrana
  3. dodatak ishrani

 Vitamin D je jedinstven jer ga ljudska koža stvara korištenjem sunčevih ultravioletnih zraka. Pritom godišnje doba,  mjesto gdje živite (geografska širina), doba dana (najjače sunčeve zrake su između 10h i 15h) i sadžaj melanina u koži utječu na količinu stvorenog vitamina D; mlađe osobe i one svjetlije puti stvaraju vitamn D efikasnije od tamnoputih osoba starijih od 50 godina. Vitamina D ima samo u određenoj vrsti hrane (Tablica 1) pa danas neke vrste hrane imaju dodan vitamin D. Vegani i osobe intolerantne na laktozu ne dobivaju ishranom dovoljne količine vitamina D te im je preporučeno uzimanje vitamina D kao dodatak ishrani.

Tablica 1. Sadržaj vitamina D u različitoj hrani

Hrana

Sadržaj vitamina D (IJ) po obroku

Ulje iz jetre bakalara, 1 jušna žlica

1360

Sabljarka, 300 g

566

Losos, 300 g

447

Tuna iz konzerve, 300 g

154

Sok od naranče obogaćen vitaminom D, 2 dl

137

Mlijeko obogaćeno vitaminima, 2 dl

115-124

Jogurt, obogaćen vitaminom D, 600 g

80

Sardine u konzervi, 2 kom.

46

Goveđa jetra, 300 g

42

Žutanjak, 1 veliki

41

Žitarice obogaćene vitaminom D, 200 g

40

Tvrdi sir, 100 g

6

IJ - internacionalne jedinice

Koliko trebate dnevno vitamina D?

Tablica 2 prikazuje preporučene dnevne doze vitamina D.  Količina potrebnog vitamina D se određuje za svaku osobu, ovisno o izmjerenoj koncentraciji u krvi, dobi i stanju organizma (npr. osteoporoza) .

Tablica 2. Preporučene i maksimalne dnevne doze vitamina D

Dob

Preporučena doza/dnevno (IJ)

Gornja granica/ dnevno (IJ)

Dojenčad 0-6 mjeseci

400

1000

Dojenčad 6-12 mjeseci

400

1500

Djeca 1-3 godine

600

2500

Djeca 4-8 godina

600

3000

Osobe 9-70 godina

600

4000

Osobe > 70 godina

800

4000

Žene 14-50 godina, trudnice/dojilje

600

4000

IJ - internacionalne jedinice

Manjak vitamina D

Patološka stanja koja prati manjak vitamina D:

  • cistična fibroza, Crohnova bolest i celijakija
  • pretilost i kirurški tretman pretilosti
  • bolesti bubrega i jetre

Ostali faktori koji mogu dovesti do manjka vitamina D su dob, boravak u zatvorenom prostoru, boja kože i dojenje.

Dodatno, neki lijekovi izazivaju smanjenje razine vitamina D u krvi:

  • laksativi
  • steroidi
  • lijekovi za snižavanje razine kolesterola,
  • lijekovi za kontrolu epileptičnih napada
  • terapija tuberkuloze
  • lijekovi za smanjenja tjelesne mase

Simptomi manjka vitamina D mogu biti mišićna slabost, bol u kostima i zglobovima, umor i depresija.

Manjak vitamina D se utvrđuje laboratorijskom dijagnostikom određivanja koncentracije 25-hidroksi vitamina D u uzorku periferne krvi. Liječnici ovu pretragu ne naručuju rutinski nego u stanjima koja upućuju na mogući manjak vitamina D kao što su dugotrajni bolovi u tijelu, frakture kostiju. Pritom određuju dozu vitamina D koju treba uzimati.

Cilj terapije manjka vitamina D je postići i održati adekvatnu razinu vitamina D u organizmu. To se najbolje može postići uzimanjem vitamina D u obliku kapsula ili tekućine.

Toksičnost vitamina D

Previše uzimanja vitamina D može dovesti do hiperkalcemije (povišena koncentracija kalciaj u krvi) te  toksičnosti koja se očituje mučninom, prekomjernom žeđi i mokrenjem, lošim apetitom, slabošću, smetenošću, zatvorom , poremećenom koordinacijom mišića.     

Sprječavanje manjka vitamina D

Osim kad liječnik propiše dozu vitamina D,sprječavanje manjka može se postići konzumacijom hrane koja sadrži vitamin D (Tablica 1) te izlaganjem suncu. Iako izlaganje sunčevim zrakama ne može dovesti do  koncentracija vitamina D koje izazivaju toksičnost, prekomjerno izlaganje UV zrakama postaruje kožu i povećava rizik za nastanak raka kože.                                   

Pošaljite poruku: