Jeste li znali da je srce najvažniji organ u našem tijelu? Teži slučajevi bolesti, osobito kod starijih osoba s podležećim bolestima, mogu izazvati brojne komplikacije.

Većina osoba koja ima COVID-19 preboli bolest asimptomatski ili uz blage i umjerene simptome. No, teži slučajevi bolesti, osobito kod starijih osoba s podležećim bolestima, mogu izazvati brojne komplikacije od kojih je jedna od češćih ARDS, odnosno akutni respiratorni distres sindrom. Ovo je potencijalno fatalno stanje (smrtnost 39-73%) gdje dolazi do nakupljenja tekućine u plućima što smanjuje dotok kisika u krv i uzrokuje dodatne komplikacije (1). U znanstvenoj literaturi se sve češće spominje i negativan utjecaj COVID-19 na srce, ponajprije u razvoju miokarditisa, upale srčanog mišića, te izljeva u perikardijalnu vreću koja obuhvaća srce. Ova stanja mogu izazvati, između ostalog, srčane aritmije, zatajenje srce te iznenadnu smrt.

U studiji iz Wuhana, od 26 hospitaliziranih pacijenata, njih 14 je na magnetskoj rezonanci srca imalo miokardijalni izljev (2). Nadalje, u njemačkoj studiji je 60 od 100 osoba (33% hospitaliziranih) je imalo znakove upale srčanog mišića te povišeni troponin, marker potencijalnog oštećenja srčanog mišića 2-3 mjeseca nakon negativnog nalaza za SARS-CoV-2 (3). Još jedna studija, ovaj put na mlađim sportašima s blagim simptomima, je pokazala kako su njih 4 od 26 imali znakove miokarditisa te 8 drugih imalo znakove prethodne ozljede srca, no nije moguće sa sigurnošću tvrditi da su ovo direktne posljedice COVID-19 (4). Ipak, ovi podatci o miokarditisu su itekako važni, osobito u sportskim okvirima, jer se miokarditis povezuje sa smrti u profesionalnih sportaša te s 12% iznenadnih srčanih smrti u mlađih odrasih osoba. S druge strene, iako je u jednoj studiji u 16 od 39 srca prilikom odbukcije pronađen virus, niti jedno nije imalo imunološke stanice povezane s miokarditisom (5).

Iako virus može direktno uzrokovati srčana oštećenja, mnogo stručnjaka smatra kako do oštećenja najčešće dolazi zbog sistemskog upalnog stanja te oslobađanja upalnih molekula (citokina) u procesu tzv. citokinske oluje (engl. cytokine storm) koje onda oštećuju brojne organe, pa i srce. Zbog ponekad perzistirajućih blažih miokarditisa ili perikardijanih izljeva moguće je da dolazi do kroničnog umora, čestog post-COVID simptoma (6).

Sveukupno, još dodatnog istraživanja će trebati da se utvrde akutne i kronične posljedice koje COVID-19 ima na srce. Za sada se čini da bi, osobito kod težih slučajeva, COVID-19 mogao imati negativnog učinka u određenog broja pacijenata na srce te bi bilo dobro kvalitetnu pozornost obratiti i na pregled srca, osobitno pri postojanju simptoma koji bi na to indicirali. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina u centru za kardiologiju brinemo o vašem srcu i kardiovaskulanom sustavu. Više pročitajte na LINKU.

Preboljeli ste COVID 19, a imate smetnje kao što su osjećaj otežanog disanja, bol u grudima, suhi kašalj, dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, malaksalost. poremećaj pamćenja i koncentracije noćno znojenje, bolove u mišićima i zglobovima, glavobolje, kožni osip, gubitak kose? Postoji mogućnost da se radi o Pos-COVID-19 sindromu. Više pročitajte na poveznici:

https://landing.svkatarina.hr/hr/promo/post-covid-19-sindrom/34

1srce.jpg

Slika: Perikardijalni izljev na magnetskoj rezonanci srca iz studije s mladim sportašima


(1) ARDS u pacijenata s COVID-19: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7544968/ 

(2) Studija iz Wuhana: https://www.sciencedirect.com/...

(3) Studija iz Njemačke: https://jamanetwork.com/journa...

(4) Studija na mladim sportašima: https://jamanetwork.com/journa...

(5) Obdukcije srca: https://jamanetwork.com/journa...

(6) Puni članak iz časopisa JAMA: https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2776538