Alergije se s razlogom nazivaju bolešću modernog doba, obzirom na broj ljudi koji pate od tegoba uzrokovanih alergijama. U današnjem blogu donosimo odgovore na najčešća pitanja o alergijama, među kojima su i odgovori na pitanja o liječenju ili ublažavanju alergijskih simptoma.

Što su alergije?

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni. To je promjenjena i nepotrebna imunološka reakcija našeg organizma. Imunitet je inače ono što nam omogućava da živimo i preživimo u okolišu prepunom bakterija, virusa i gljivica. Odstupanje imuniteta od normale vodi u bolesti. Kada je imunitet oslabljen, osobe su sklone infekcijama. Kada je imunitet “prejak” također nije dobro, jer se odvijaju nepotrebne imunološke reakcije poznate pod nazivom alergije.

Zasto danas toliko govorimo o alergijama?

Unatrag posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo globalnom fenomenu porasta broja alergijskih bolesti. Procjenjuje se kako od nekog oblika alergijske bolesti boluje 15-25% svjetskog stanovništva.

Alergije znatno narušavaju kvalitetu života. Zbog alergija je danas povećan broj dana izostanaka sa posla. Prema podacima iz literature poznato je da djeca koja boluju od alergija imaju znatno lošije rezultate u školi u vrijeme polenacije alergena na koje su osjetljivi, a studenti koji boluju od alergija imaju znatno nižu prolaznost na ispitima.

Zasto su alergije u porastu?

Nije posve jasno zašto se to događa, pa postoji nekoliko teorija. Budući da je pokazano da alergične osobe češće žive u urbanim sredinama (gradovima), nego u ruralnim područjima (selima), čini se da pretjerana “sterilnost” prostora ili nedostatak kontakta s nekim alergenima u ranoj dobi, kada se razvija imunološki sustav, ima značajan utjecaj. Vjerojatno je važno što u gradovima djeca nemaju kontakt s domaćim životinjama, a previše su izloženi alergenima zatvorenog prostora, poput grinja iz kućne prašine ili dlakama kućnih ljubimaca (gdje je osobito agresivan alergen mačke). Također, pretjerana čišćenja kemikalijama i naša težnja sterilnom prostoru ne doprinosi fiziološkom sazrijevanju imunološkog sustava. To je “higijenska” teorija. Postoji i “dijetalna” teorija, gdje se smatra da je hrana siromašna masnoćama, koja se koristi zbog prevencije kardiovaskularnih bolesti, te dodatci brojnih aditiva i konzervansa u hranu jedan od uzroka.

Kako se alergije manifestiraju?

Alergijska reakcija može biti lokalna (na jednom mjestu) ili generalizirana (anafilaktički šok). Ovisno o tome koje je tkivo/organ/organski sustav zahvaćen alregijskom reakcijom, razlikuju se i simptomi alergijske reakcije:

  • Nos (npr. alergijski rinitis/peludna hunjavica) - svrbež, crvenilo nosa, vodenasto-sluzavi iscjedak iz nosa, kihanje.
  • Oči (npr. alergijski konjunktivitis) – crvenilo spojnica/konjunktiva, svrbež, suzenje.
  • Dišni sustav (npr. astma) - svrbež u ždrijelu, otekline sluznice, suh i podražajni kašalj, otežano disanje, osjećaj nedostatka zraka, osjećaj pritiska u prsnom košu
  • Koža (npr. kontaktna urtikarija) – crvenilo i svrbež kože, oteklina, različite vrste osipa  s mjehurićima, erozijama i/ili krastama
  • Probavni sustav (npr. alergija na određenu vrste hrane) – otečenost sluznice usne   šupljine, jezika i ždrijela, nemogućnost gutanja, povraćanje, proljev.
  • Anafilaktički šok (anafilaksija)

Anafilaktički šok je najopasnija generalizirana manifestacija alergijske reakcije s mogućim smrtnim ishodom. Nastaje kod osoba koje su već bile u kontaktu s određenim alergenom. Uzrokuje ga uzimanje alegena peroralnim putem (prehrambene namirnice, hrana), parenteralnim putem (intravenoznom ili intramuskularnom injekcijom) ili pak ubod insekta (najčešće pčela ili osa). Zahtjeva hitnu hospitalizaciju i opservaciju bolesnika.

Kako dijagnosticiramo alergijske bolesti?

Subjektivni iskaz bolesnika te ciljana pitanja iskusnog liječnika imaju veliku ulogu u otkrivanju uzroka alergije. Uzimanje dobre anamneze liječnika može nam uvelike pomoći u dobro postavljenoj dijagnozi.

  • Kožni testovi

Ovo je najbrži, najjednostavniji i najisplativiji način testiranja na alergene. Test se izvodi tako da se na kožu podlaktice stave kapljice standardnog seta inhalacijskih alergena (tvari koje se udišu), unesu se u površinski sloj kože ubodom i nakon 15-30 minuta očitava se reakcija na koži. Ako je bolesnik alergičan na unesenu tvar, reakcija se izražava u vidu crvenila i svrbeža kože ili pak prave urtikarije. Reakcija potvrđuje alergiju na unesenu tvar.

  • Provokacijski test

Izvodi se isključivo u zdravstvenim ustanovama s posebnim odjelima. U bolesnika se izaziva alergijska reakcija blažeg oblika izravnom primjenom alergena na sluznicu nosa, očiju, bronha ili želuca. Kako posljedice mogu biti vrlo ozbiljne (jaka alergijska reakcija s mogućom anafilaksijom) kod izvođenja ovog testa treba biti iznimno oprezan. Ovi testovi imaju osobitu vrijednost u dokazivanju alergije na lijekove.

  • Krvni test

Za konačnu dijagnozu alergije nužno je određivanje koncentracije imunoglobulina E (IgE) u krvi. Testom se utvrđuje  cjelokupna količina IgE, i/ili se određuje  specifični IgE za pojedine alergene. Povećan broj eozinofilnih leukocita (eozinofilija) karakterističan je za kroničnu alergijsku upalnu reakciju, pa zato često određujemo njihov broj u obrisku nosne sluznice (alergijska hunjavica), iskašljaju (astma) ili u perifernoj krvi.

Najčešća i osnovna pretraga za ispitivanje plućne funkcije, a njome se mjeri volumen pluća i stupanj plućne opstrukcije. Jednostavna je dijagnostička metoda za dijagnosticiranje bolesti pluća i dišnog sustava.

Alergije.jpg

Kako liječimo alergijske bolesti?

Nakon što je utvrđena dijagnoza alergijske bolesti, nužno je koristiti lijekove koje je propisao liječnik, čime se uspostavlja kontrola alergijske bolesti, te se izbjegavaju moguće komplikacije.

U liječenju se koriste različite skupine lijekova: antihistaminici (sprječavaju djelovanje histamina), kortikosteroidi (ublažavaju upalu i zaustavljaju razvoj alergijske reakcija), antikolinergici (smanjuju učinak acetilkolina), antileukotrijeni (sprječavaju upalni učinak leukotrijena) i kromoni (inhalacijski protuupalni lijekovi).

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija

Imunoterapija, odnosno hiposenzibilizacija je poseban oblik liječenja alergijske bolest primjenom tzv. alergenskih cjepiva - jedini oblik liječenja koji mijenja imunološki tijek bolesti.

Tom se metodom u organizam bolesnika unose male količine alergena u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik, a čije se koncentracije lagano povećavaju. Na taj se način bolesnikov imunološki sustav potiče na povećanje tolerancije prema specifičnom alergenu. U slučaju kontakta s tim alergenom, simptomi bolesti bit će znatno blaži ili se uopće neće razviti.

Kako možemo prevenirati alergijske bolesti?

Prevencija je najbolji način liječenja, a kod alergijskih bolesti ona znači izbjegavanje kontakta s alergenom. U slučaju alergije na prehrambene namirnice nužno je izbjegavati uzimanje određene namirnice, čak i u najmanjim količinama. U preventivnim mjerama u osoba s alergijom na grinje iz kućne prašine treba pokušati smanjiti količinu grinja u kući. Potrebno je maknuti tepihe, zastore, prekrivače i tapecirani namještaj. Najbolji je pod koji se može prebrisati vlažnom krpom i preko njega ne stavljati prostirke. Pernatu posteljinu također treba maknuti, s obzirom da se tu grinje rado zavlače, te koristiti prekrivače od modernih sintetičkih materijala. Poželjno je imati navlaku za madrac od specijalnog materijala (danas obično poliuretanskog) koji ne spriječava perspiraciju tijela, ali spriječava da grinje iz madraca dođu u naš dišni sustav ( u jednom gramu prašine iz madraca ima 2.000 – 15.000 grinja). Jastučnice, plahte i presvlake za pokrivače treba mijenjati svakih tjedan dana i prati na temperaturi oko 60C, da bi se uništile grinje. Ako su osobe preosjetljive na dlaku životinja, najbolje je da taj kućni ljubimac (mačka ili pas) ne bude u stanu u kojem se živi. Proteini sline životinja (koje stalno ližu svoju dlaku) ubrzo odlaze u zrak i lako se udahnu. Ako se ne žele odreći svog kućnog ljubimca, onda se količina alergena može značajno smanjiti učestalim pranjem životinje, najmanje 1x tjedno.

Što se tiče postupka čišćenja prostora, osoba alergična na kućnu prašinu i grinje ne bi smjela čistiti kuću, jer se tada velike količine grinje dižu u zrak. Ukoliko ipak osoba alergična na prašinu mora čistiti, bolje je prati podove i usisavati, a ne mesti ili prašiti površine, obvezno uz masku preko nosa i usta.

U osoba koje su preosjetljive na pelud biljaka tegobe nastaju kada je pelud tih biljaka prisutna u zraku.

Kada je prisutna preosjetljivost na peludi biljaka, vrijeme tijekom kojeg smo izloženi peludi na koju smo preosjetljivi, treba smanjiti na minimum. Koncetracija pleudi najmanja je neposredno nakon i slijedeći dan nakon  kiše. Poželjno je nakon povratka kući presvući odjeću , otuširati se i oprati kosu. Tijekom noći treba držati zatvorene prozore, jer se pelud slegne već nakon pola sata na pod kada nema veće cirkulacije zraka u stanu.

Peludni kalendar i vrijeme polenacije alergena?

U osoba koje su preosjetljive na pelud biljaka tegobe nastaju kada je pelud tih biljaka prisutna u zraku. U našim krajevima prvo se nakon snijega javlja pelud stabala ljeske (Corylus avellana) i johe (Alnus niger), najčešće polovicom veljače, ali to ovisi o godišnjim klimatskim osobitostima (količina snijega, vlažnost, srednja temperatura zraka…). Oko polovice ožujka u zraku se pojavi pelud breze (Betulla verrucosa), u svibnju slijedi hrast (Quercus rubor). Ova su stabla najčešći uzročnici preosjetljivosti u nas.

U kasno proljeće, u travnju i svibnju, u zraku je velika količina polena trava, što najčešće traje do polovice lipnja. No, već u kolovozu ponovno se podiže broj zrnaca peludi u zraku, ovaj puta je to pelud korova. Najčešće tegobe uzrokuje pelud korova limundžika (Ambrosia elatior) i divljeg pelina (Artemisia vulgaris).

Danas postoje redovita izvješća o koncentraciji peludi u zraku, koja se mogu pročitati u tisku, čuti na radiju ili pronaći na Internetu.

U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina brinemo o zdravlju svakog našeg pacijenta, stoga smo uveli i mogućnost pulmološkog pregleda koji uključuje i dijagnostiku i liječenje alergija. Ukoliko patite od simptoma alergija ili sumnjate da ste alergični na određene alergene, javite nam se s povjerenjem i dogovorite pregled.